U prostorijama Građanskog centra su mladi povodom Međunarodnog dana žena održali zanimljivu projekciju kratkog filma pod nazivom Potlačena većina (Majorité Opprimée), autorice Eléonore Pourriat. Projekciju, i diskusiju nakon filma, organizirala je naša EVS volonterka iz Baskije, Ane Orbea Bereikua. Tema o kojoj se pričalo, a isto tako i tema samog filma, je bila spolna diskriminacija, a sama diskusija se vodila na engleskom jeziku. Sada kada smo vam rekli kada, tko, gdje i zašto, posvetit ćemo se samom filmu i zaključcima koji su proizašli iz diskusije.
Francuska autorica filma, Eléonore Pourriat, željela je prikazom iskrivljene realnosti ukazati na problem spolne diskriminacije, stoga je u filmu prikazan svijet gdje su uloge muškarca i žene u potpunosti zamijenjene. Tako možete vidjeti da je muškarac taj koji se brine za djecu, a žena je ta koja ganja karijeru. Muškarci su ti kojima se prigovara da se provokativno oblače, kojima se na ulicama grada dobacuje, a žene bezbrižno trče u toplesu i obavljaju poslove koji se čine „tipično” muškim. Glavnog junaka ovog desetominutnog filma pratimo kroz niz događaja gdje ga se sustavno maltretira samo zbog toga što je muškarac. Sam film je dobio veliku pažnju na društvenim mrežama i postao tzv. viralni hit zbog čega ga je i sama autorica odlučila postaviti na YouTube, zajedno s engleskim titlovima, kako bi svima bio dostupan.
Važnost ovog filma se očituje u tome što se muškarci mogu na kratko postaviti u poziciju žene u današnjem društvu i uvidjeti kako je feminizam ipak potreban. Sama autorica je rekla kako je htjela da film izgleda pretjerano i da sve situacije budu izuzetno naglašene, ali u tome je i sama čar filma. Poanta je šokirati gledatelje i natjerati ih da više razmišljaju o rodnoj i spolnoj diskriminaciji, ulogama i svijetu u kojem živimo.
Pogledajte i vi kratki film “Potlačena većina”:
{youtube}V4UWxlVvT1A{/youtube}
Feminizam, kao ideologija(ili skup ideologija, bolje rečeno), proizlazi iz činjenice koja zastupa izjednačavanje položaja i prava žena s položajem i pravima muškaraca. Kao pokret, poznat je široj javnosti i laicima kao borba žena za pravo glasa(sufražetkinje). Ali što znači feminizam u današnje vrijeme? Pravi odgovor za to nemam, s obzirom da nisam stručnjak na ovom području, ali iz pozicije žene od 25. godina, mogu reći što feminizam znači za mene. Smatram da u današnjem društvu postoji čitav niz gorućih problema vezanih uz žene i da zbog tog razloga će feminizam uvijek biti aktualan. Nedovoljna zastupljenost žena u državnim institucijama, reproduktivna prava žena pa sve do nezapošljavanja žena s djecom i slično. Sam problem je i viđenje feminizma s obzirom da, iz mog vlastitog iskustva, sam mogla primjetiti kako velika većina društva gleda na feminizam kao hrpetinu muškobanjastih lezbijki koja stalno nešto protestira. Mislim da je već 5 do 12 da educiramo mlade osobe o tome što je točno feminizam i zašto postoji potreba za njim. Sam po sebi, feminizam je jednostavan koncept, što se točno može i vidjeti iz ranije spomenutog filma, a svaki pojedinac može ga primjeniti u svakodnevnom životu počevši od razmišljanja svojom glavom. Ne, ženama nije mjesto u kuhinji. Ne, budući poslodavče, ne smiješ me pitati planiram li uskoro imati djece. Nemaš pravo dobacivati za mnom na ulici i nemaš pravo reći sama si to tražila. Plava nije boja za dječake i roza nije za djevojčice. A to je i ono što je autorica filma htjela reći, tako sam barem ja shvatila. Patrijarhat sam po sebi je totalno zaostao i nestaje, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj i nadam se da će naše kolegice, kćeri, majke, unuke, prijateljice i ostale shvatiti da ne moraju biti utegnute i šuplje već ponosne, nasmijane i slobodne u izražavanju svojih stavova jasno i glasno, zato što ih, u konačnici to i čini ženama.
Ako smo vas zainteresirali, ovim putem vas pozivamo na sve naše buduće filmske projekcije, diskusije i druženja uz kavu i čaj u Građanski centar. Podsjećamo da je ulaz na sva događanja uvijek besplatan za sve građane, kako za mlade, tako i za one u najboljim godinama. A isto tako podsjećamo i na važnost ovakvih projekcija, diskusija, javnih foruma i svih ostalih oblika malo formalnijeg razgovora u zajednici jer je to izvrsna prilika da građani iskazuju svoja mišljenja, ideje i stavove.
Raspravu je vodila naša EVS volonterka iz Baskije, Ane Orbea Bereikua (desno na slici)
Vijest napisala: Tanja Miljević