Sinoć je u udruzi IKS održan okrugli stol na temu „Mladi, aktivni sudionici u društvu“. Okrugli stol je organizirao IKSov klub mladih, a u diskusijama se često spominjao Gradski program djelovanja za mlade koji još uvijek nije dorađen i usvojen na Gradskom vijeću, a trebao bi temeljni dokument za rad savjeta mladih – tijela koje nije formirano, mada nam to zakon nalaže. Naime, Hrvatski Sabor je 16. veljače ove godine donio odluku o proglašenju Zakona o Savjetima mladih kao savjetodavnim tijelima lokalnih vlasti, a s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život lokalne zajednice. Dakle, zakonska je obveza svih gradova u RH da do 16. kolovoza 2007. formiraju savjete mladih, tijelo koje bi u lokalnoj samoupravi zagovaralo interese mladih. Znači, mi već kasnimo u realizaciji te zakonske odredbe. Podsjetimo se, prema zadnjem popisu stanovništva 19% stanovnika našeg grada se ubraja u populaciju mladih, to znači imaju od 15 do 29 godina. Mada imamo mnogo mladih, u gradu ne postoji udruga mladih jer su svi raniji pokušaji naišli na različite probleme, nakon čega su prestali su s radom. Jedino još u sklopu udruge IKS djeluje klub mladih radi čega se IKS ubraja u „udruge za mlade“, tj. udruge koje u svoje programske aktivnosti uključuju i rad s mladima. Postojalo je u Povjerenstvo za mlade koje je napravilo PRIJEDLOG Gradskog programa djelovanja za mlade ali spomenuto povjerenstvo već godinu dana ne funkcionira.
Sudionici okruglog stola su brzo pronašli zajedničke interes: svi žele da se mladi više aktiviraju u zagovaranju potreba mladih
Domaćini su bili članovi kluba mladih udruge IKS: Srđan Trauber, koji je i voditelj kluba, zatim Bojan Đurkas, Tanja Miljević, Denis Moučka i Danijel Ćorić kao predstavnik malo starije generacije mladih, IKSovac i član bivšeg Povjerenstva za mlade. Okrugli stol je facilitirala Magdalena Gabriša, volonterka Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Sudionici su diskutirali o “oživljavanju” Gradskog programa djelovanja za mlade, gradskoj politici prema mladima, te konačno o osnivanju savjeta mladih. Pokazalo se da je osnivanje tog vjeća u interesu i mladih i lokalne samouprave, pa se je razgovor završen osnivanjem radne skupne koja će dalje zagovarati interese mladih i poticati osnivanje savjeta mladih u Petrinji, čime bi se otvorio prostor sudjelovanja mladih u životu zajednice kao i sudjelovanje u procesima donošenja odluka. Budući savjet mladih trebaju činiti mladi aktivni u udrugama mladih, udrugama za mlade, studentskim udrugama, pomlatcima parlamentarnih političkih stranaka, zadrugama mladih i klubovima mladih, učenička vijeća, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih.
Daniel Ćorić je naglasio potrebu većeg zapošljavanja mladih, a predlagao i poduzetničke inkubatore preko kojih bi se “lansirali” mladi poduzetnici s dobrim idejama.
SAVJET MLADIH, što je to?
Zanimljva je činjenica da je Zakon o savjetima mladih imao radni naslov Zakon o vijećima mladih. U takvoj je formi prvi put predan na razmatranje pred Saborom. Kasnije je “vijeće mladih” zakonodavac zamijenio sa “savjetom mladih”. Radi boljeg razumijevanja problematike zgodno je napomenuti i neke razlike između Vijeća mladih i Savjeta mladih:
– Vijeće mladih je predstavničko tijelo, a Savjet SAVJETODAVNO tijelo
– Vijeće se ustrojava „odozdo“ tj. inicijativa za osnivanje Vijeća dolazi od strane organizacija mladih, dok Savjet osnivaju predstavnička tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave (u našem slučaju Grad Petrinja)
– Vijeće čine predstavnici/ce različitih oblika organiziranja mladih, dok se Savjet formira na inicijativu predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave(u našem slučaju Grada Petrinje).