Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj još nije dobilo pravu priliku. Pojedinačni pokušaji postoje, neki od njih vrlo su uspješne priče, ali za pravi zamah i značajnije rezultate potrebna je sustavna podrška svih društvenih struktura, edukacija i povezivanje, čulo se na konferenciji pod nazivom Socijalno poduzetništvo – perspektive razvoja održanoj u Marijin dvoru u Lužnici u organizaciji Udruge Slap iz Osijeka.
«Socijalno poduzetništvo bilo je određeno kao jedna od tema u Strategiji za stvaranje poticijanog okruženja za razvoj civilnoga društva, ali malo je onoga što je učinjeno sukladno zacrtanim ciljevima. Razlozi su različiti, ali jedan do njih je i taj što je određeno mnogo nositelja razvoja, ali svi su oni imali u najmanju ruku upitnu moć odlučivanja. Kako nam se bliži novo strateško planiranje i stvaranje novog dokumenta, nadamo se da ćemo uspjeti redefinirati mjere i njihove nositelje, te u narednom razdoblju biti u mogućnosti učiniti mnogo više na razvoju socijalnog poduzetništva. Ono na što treba staviti naglasak svakako je analiza postojećeg zakonodavstva, uspostavljanje centara podrške, promociju i edukaciju», rekla je Slađana Novota iz Savjeta za razvoj civilnoga društva.
UZUVRH: Nužna je definicija pojma i statističko praćenje
«Pojam socijalnog poduzetništva u Hrvatsku je uveden kao izlazna strategija stranih donatora koji su htjeli osnažiti udruge i osigurati njihovu održivost, pripremiti ih za razdoblje nakon što napuste Hrvatsku. No osim njih i organizacija na terenu nitko tko bi trebao nije prepoznao važnost i mogućnosti socijalnog poduzetništva. U vladi ne postoji tijelo koje se bavi tim pitanjima, a što je iznimno važno za budućnost i razvoj. Čini mi se da bi to tijelo trebalo biti Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, ali nužno je daljnje promišljanje o tome. Za početak je važno definirati što to socijalno poduzetništvo obuhvaća, a zatim vidjeti koje bi se državno tijelo trebalo baviti njime», rekao je Igor Vidačak iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i iznio zanimljivu statisku «Znamo da je 2009. u neprofitnom sektoru u Hrvatskoj bila zaposleno 19.228 osoba. Kada se tome doda broj zaposlenih u zadrugama, koje su po svom određenju nešto što bi moglo ući u društveno poduzetništvo onda se dobije brojka od 22.230 zaposlenih u tom sektoru. To je 1,5% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj i ta je brojka znatno manja od, primjerice, Nizozemske, gdje govorimo o 10%, ali je još uvijek veća nego u Sloveniji, gdje iznosi 0,5%».
NZRCD: Nužan je zaokret u djelovanju
«Iako je bio u pripremi fond čije je osnivanje inicirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a koji bi trebao pomoći socijalnopoduzetničkim inicijativama zbog gospodarske situacije i smanjenja sredstava trenutno je na čekanju. No, u pripremi je novi model koji će pokušati vratiti društveni kapital, povjerenje koje smo izgubili i okrenuti se čovjeku. Jer kada pogledamo unatrag, možemo se upitati jesmo li sve protekle godine išli u krivome smjeru. Uz pokretanje tog novog modela podrške Zaklada radi i na pokretanju agregacijskog portala civilnodrustvo.hr, internetske televizije i radija», rekla je Cvjetana Plavša-Matić iz Nacionalne Zaklade za razvoj civlinoga društva.
Socijalni fond socijalnom poduzetništvu donosi 350 milijuna eura
«Puno se priča o tome kako nazvati socijalno poduzetništvo, treba li ga zvati društvenim poduzetništvom, poduzetništvom temeljenom na vrijednostima i slično… Treba li ga zakonski definirati ili ne… Moje osobno mišljenje je da se ne treba ograničavati nazivima, nego ostaviti nedefinirano i otvoreno za sve kreativne ideje. No, najvažnije je omogućiti svima onima koji se njime žele baviti da znaju gdje mogu dobiti točnu i pravovremenu informaciju ukoliko je trebaju», rekla je Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Upravo će kroz njeno ministarstvo Hrvatskoj iz programa IPA biti dostupno 150 milijuna kuna kroz 9 novih grant shema koje će biti ugovorene do kraja iduće godine. No, ogromne mogućnosti za socijalno poduzetništvo otvorit će socijalni fond EU koji će staviti na raspolaganje 350 milijuna Eura kro 20 grant shema. «Zato sam se i priključila radu ove konferencije, kako bi vidjela koje su potrebe na terenu i kako bi mogli što bolje programirati buduće natječaje, te omogućiti svim onim organizacijama koje mogu, znaju i žele, priliku da sudjeluju u povlačenju tog novca», dodala je.
Na tragu njenih razmišljanja bila je i Stela Fišer iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, gdje također već rade na pripremama za dolazak sredstava iz socijalnog fonda, koji će omogućiti udrugama i zadrugama prijavljivanje za natječaje kojima će cilj biti olakšavanje pristupa socijalno ugroženim skupinama tržištu rada, te daljnji razvoj svih aktivnosti koje doprinose zapošljavanju socijalno isključenih kategorija.
Na konferenciji je predstavljen i projekt izobrazbe trenera za socijalno poduzetništvo kojega Nacionalna zaklada provodi u suradnji s British Councilom, primjeri dobre prakse socijalnog poduzetništva, aktivnosti HZZ- a na području zapošljavanja socijalno isključenih kategorija. Raspravljalo se i o smjeru daljnjeg razvoja Foruma socijalnih poduzetnika, neformalne nacionalne mreže inicirane i pokrenute od strane organizacija civilnog društva prije godinu dana na konferenciji u Osijeku. Najavljeno je osnivanje regionalnih centara potpore socijalnim poduzetnicima u Splitu, Rijeci, Osijeku, moguće u Čakovcu, Dubrovniku (ili gdje postoji potreba i kapaciteti) te centralni koordinacijski ured u Zagrebu. Isto tako u sklopu projekta SEFOR kojega provode Slap, CTK Rijeka i Zdravi grad Split pokreće se edukacija za socijalno poduzetništvo, ali i za stručne trenere/konzultante u pojedinim suportivnim centrima.
Na konferenciji su bile ispred udruge IKS sudjelovale Gordana Paton i Tamara Jovičić
Edukacija, zagovaranje, umrežavanje i potpora kroz Forum socijalnog poduzetništva
Drugi dan konferencije donio je rad u grupama i iznalaženje konkretnih koraka u daljnjim aktivnostima Foruma, kojemu je zbog boljeg shvaćanja djelokruga aktivnosti i potencijalnih članova izmijenjen naziv u Forum socijalnog poduzetništva.
Skupina kojoj je tema bila rasprava o zakonodavnom okviru zaključila je da je potrebno raditi na zakonskoj definiciji pojma i koristima koje bi organizacije koje djeluju na području socijalnog poduzetništva trebale imati. Jačanje kapaciteta i osnivanje suportivnih centara bila je tema druge skupine sudionika konferencije. Navedeno je dvadesetak mjera koje su naglašavale važnost edukacije i mogućih aktivnosti u smjeru daljnjeg jačanja ljudskih kapaciteta unutar Foruma. Treća je skupina prepoznala važnost osnivanja Savjeta za socijalno poduzetništvo kao tijela čije bi osnivanje, na inicijativu organizacija civilnog društva, trebao pokrenuti Ured za udruge Vlade RH, a koje bi uključivalo eminentna imena iz javnog života, visokopozicionirane donositelje oduka, osobe iz medija i znanstvene zajednice, a koje bi djelovalo kao podrška razvoju socijalnog poduzetništva. Posljednja skupina raspravljala je o daljnjem djelovanju Foruma i zaključila je kako je formalizacija nužna, makar i kroz tijelo koje će operativno provoditi odluke Foruma.
Sudionici konferencije u Lužnici
Vijest je preuzeta s web stranice http://www.pomakonline.com