Na današnji dan diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan žena, dan koji slavi društvena, ekonomska i politička postignuća žena. Mnogim ženama je upravo danas poklonjen cvijet u znak pažnje, no više od 100 godina nakon dramatičnih borbi za ženska prava, jesmo li dosegli razinu kada je Dan žena samo simbolično prisjećanje problema iz prošlosti ili ta borba i danas traje?
Spolna jednakost upravo je jedan od ključnih ciljeva EU, kao i europske strategije rasta Europa 2020. Naglasak je stavljen na povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, ekonomsku neovisnost, te uklanjanje razlike između plaća muškaraca i žena, te smanjenje siromaštva među ženama. No, teško da znakovite promjene možemo očekivati do 2020. godine.
Jedna od najvažnijih pokretačica promjena u Hrvatskoj bila je Marija Jurić Zagorka. Od djetinjstva se istaknula kao izrazito nadarena i inteligentna, a iako nije ostvarila mladenačke snove o tome da postane glumica ili poštarica, njezino ime zauvijek je upisano u stranice hrvatske povijesti. Iako udana za mađara, čvrsto je ostala pri svojim stavovima i svoj talent nije htjela unovčiti pišući u mađarskom duhu. Žestoka protivnica mađarizacije i germanizacije borila se protiv društvene diskriminacije i zagovarala prava žena. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana po kojima je danas najpoznatija. Marija Jurić Zagorka samo je jedan primjer za žene koje su same mijenjale svijet i bez kojih bi nam pojam spolne jednakosti danas bio stran.
No, i danas podaci u Hrvatskoj govore kako su žene istog stupnja obrazovanja i istog radnog staža za iste poslove plaćene 15 do 20% manje nego muškarci. Na rukovodećim pozicijama u poslovnom svijetu je u najboljem slučaju 25% žena, a krajem prošle godine u osmi saziv Hrvatskog sabora ušlo je samo 15% žena, najmanje u zadnjih 15 godina. Utjehu uvijek možemo pronaći u karanfilu ili ruži.