Zaposlenost, ponovni pogled

Zaposlenost u Petrinji, ponovni pogled

Zaposlenost je enormno važan pokazatelj jer plaće, uz mirovine, predstavljaju osnovni prihod većini građana, neposrednim načinom (oni su zaposleni), ili posrednim (članovi su kućanstva u kojem je netko zaposlen – djeca, supružnici, stariji i sl.)

U prošlom članku, prema podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku), Popis stanovništva 2011. ustanovili smo da Petrinja na 100 ljudi broji 30 zaposlenih, to jest da je od ukupno 24671 građanina Petrinje zaposleno 7307 osoba.

U taj podatak može se sumnjati iz više razloga, temeljem drugih službenih izvora podataka o zaposlenima.

Naime, iz njih proizlazi da je u Petrinji zaista zaposleno manje od 6000 osoba, što daje manje od 24 zaposlene osobe na 100 građana Petrinje.

Kada se jednu pojavu u društvu, u ovom slučaju zaposlenost, promatra i analizira, onda bi iz više različitih izvora podataka trebali doći do istog ili barem sličnog zaključka.

 

Međutim, na temelju slijedećih službenih izvora podataka o zaposlenosti i provjeri zaposlenosti u Petrinji dolazimo do bitno različitih zaključaka:

1. Državni zavod za statistiku (DZS), Popis stanovništva 2011.

2. DZS, Zaposlenosti i plaće (2010 – 2014)

3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), Statističke informacije (2010 – 2014, brojevi koji izlaze u travnju)

4. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), Indeks razvijenosti 2013.

 

Naime, prema publikacijama Statističke informacije (2010-2014), HZMO, te Zaposlenost i plaće (2010-2014), DZS, proizlazi da je u Petrinji na regularnom tržištu zaposleno između 4000 i 6000 osoba, a najvjerojatnije između 5500 i 5800 osoba.

Taj zaključak se može potvrditi i nekim ostalim okolnim pokazateljima poput statistike o nezaposlenosti, te Indeksa razvijenosti 2013., MRRFEU.

Dakle, u Petrinji se u zadnjih 5 godina broj zaposlenih kreće između 17 i 24 osobe na 100 građanina, a najvjerojatnije je da je zaposleno oko 22 do 23 osobe na 100 građanina.

 

Koji je razlog tolikih razlika?

Izvor razlika potječe iz razlika u definiciji zaposlenosti, onoj koja je korištena u Popisu stanovništva, te ostalim izvorima.

Razlike u definicijama su najlakše vidljive iz slijedeće tablice.

Znak v – označava da se određeni oblik rada smatra zaposlenjem, prazna kućica označava da se oblik rada ne smatra zaposlenjem.

Dakle, razlike između popisa stanovništva i ostalih izvora mogu se ponajprije dodijeliti plaćanju u naturi (ne za novac), činjenici da je uključen rad na crno, te pripomaganju. Ujedno je moguća razlika i broj ljudi koji rade u inozemstvu.

Zbog niza nedosljednosti u Popisu stanovništva koje su u medijima dokumentirane, jako je vjerojatno da je nepouzdanost podataka uzrokovana i neadekvatno obrazovanim anketarima.

Zbog svega toga se može i zaključiti da Popis stanovištva 2011 nije napravljen korektno, jer ako je već uključivao sve gore navedene kategorije, onda je trebao uključiti i pitanje – radite li za plaću, novac i sl.

Na ovaj način to izgleda kao manipulacija podacima, jer se i 15-godišnjak koji pripomogne ocu u poduzeću pri popravku računala može smatrati zaposlenim.

 

Zaključak

Dakle, zaposlenost u Petrinji izvučena iz Popisa stanovništva 2011. je prenapuhana, i doista je manja. Potpuni podaci za razinu Petrinje nisu dostupni.

Naime, podaci HZMO, Statističke informacije o osiguranicima odnose se na županije.

Podaci DZS-a, Zaposlenosti i plaće imaju problem jer iako zahvaćaju Petrinju, ne zahvaćaju poduzeća do 10 osoba, obrte, i slobodne profesije, pa podcjenjuju realnu sliku.

Dakle, potpuni podaci o toliko važnoj stvari kakva je zaposlenost nisu dostupni.

Unatoč činjenici da podaci DZS, Zaposlenost i plaće ne prikazuju potpunu sliku, prema našoj procjeni zahvaćaju oko 70% zaposlenih, te su dobro polazište za buduće analize zaposlenosti i nezaposlenosti u Petrinji.

Potrebno je i napomenuti kako konkretne podatke (u stvarnom vremenu) o zaposlenosti razini općina/gradova postoje, te ih posjeduje barem HZMO. U skladu s trenutačnim nastojanjima u praksi otvorenja državnih podataka poslati ćemo zahtjev da se i ti podaci otvore.

HZMO-u smo poslali zahtjev za dostavom podataka o Petrinji 13.2.2015., no nikada nam nisu odgovorili na mail.

 

 

Pitanja za razmišljanje

Zašto u današnje vrijeme nemamo vrijednosti zaposlenosti u Petrinji? Po gradovima/općinama?

Zašto DZS jedno istraživanje (Popis stanovništva) radi po jednom ključu, a drugo (Zaposlenost i plaće) po drugom, te zbog toga podaci nisu usporedivi?

Jesu li građani Petrinje koji rade u inozemstvu zaista nezaposleni ili ekonomski neaktivni? Ako su preko 6, ili preko 12 mjeseci u inozemstvu – jesu li građani Petrinje?

Osoba koja radi na autorski ugovor, a nije zaposlena na stalno radno vrijeme, spada li u nezaposlene?

Osoba koja radi pola radnog vremena, računa li se kao zaposlena?

Računaju li se dvije koje rade na pola radnog vremena kao jedna zaposlena?

 

Izračun i provjera

Potrebno je napomenuti da se kod oba načina izračuna radi o službenim podacima, te da samim time oni posjeduju određeni autoritet kao izvor informacija.

Izračun 1.

Pretpostavka 1. – broj zaposlenih dokumentiran u Petrinji i SMŽ prema Popisu stanovništva je prenapuhan

Pretpostavka 2. – broj zaposlenih dokumentiran HZMO osiguranicima predstavlja bolju polazišnu točku od Popisa stanovništva jer jer su zaista zaposleni samo oni koji ujedno uplaćuju mirovinsko osiguranje.

Način izračuna – uzeti ćemo dostupne podatke HZMO, Statističke informacije za ukupan broj osiguranika u SMŽ (podaci nedostupni za Petrinju), te uvidjeti koliko su podaci iz Popisa stanovništva veći od tih podataka. Podatke o Petrinji iz Popisa stanovništva ćemo podijeliti dobijenim koeficijentom i tako dobiti podatke o zaposlenosti u Petrinji.

Napomena: U ovom slučaju je zaposlenost u Petrinji i previše vezana za pokazatelj zaposlenosti na razini županije, jer je vjerojatnije da se smanjenje zaposlenosti jače odvija u manjim ruralnim sredinama (općine), nego u gradovima (Petrinja)

Tablica – izračun 1.

Kao što je vidljivo iz tablice – zaposlenost u Petrinji se od 2010. do 2014. kretala između 5807 i 5238 osoba.

 

 

Izračun 2.

Pretpostavka 1. – broj zaposlenih dokumentiran u Petrinji i SMŽ prema Popisu stanovništva je prenapuhan

Pretpostavka 2. – broj zaposlenih dokumentiran publikacijom Zaposlenost i plaće, DZS-a dokumentira zaposlenost iz potpuno druge pozicije jer ispituje pravne osobe, te zaposlene u njima. Uključuje sve zaposlene u svim oblicima pravnih osoba, te se mjeri godišnje. Ujedno ima podatke dostupne za Petrinju.

Napomena: u ove podatke nisu uključene pravne osobe s manje od 10 zaposlenih, obrte i slobodne profesije. Također, postoji mogućnost da je podatak opet previše vezan za smanjenje zaposlenosti na razini županije.

Način izračuna – uzeti ćemo podatke HZMO osiguranika za razinu županije SMŽ, te podijeliti sa podatkom iz Zaposlenosti i plaće za razinu županije. Dobijeni koeficijent će prikazati koliko Zaposlenost i plaće podcjenjuju realnu zaposlenost, te ćemo s time pomnožiti podatak o Petrinji.

 

Tablica – izračun 2.

Kao što je vidljivo iz Tablice, zaposlenost se od 2010. do 2014. kretala između 4507 i 4260 osoba.

Provjera

Preostalih 36,599,255 Kn razlike se može dodijeliti nadprosječno velikim udjelom osoba koje rade unutar javnog sektora, gdje su plaće malo veće od prosjeka, te ostalim dohodcima – od imovine (dobit, renta i sl.), autorskog rada, i sl.

Dakle, za ovu razinu analize, podaci se poprilično slažu sa pretpostavljenim.

 

Ostale informacije

Ovdje prilažemo definicije zaposlenosti, te osiguranika iz korištenih izvora podataka.

Definicija zaposlene osobe prema metodologiji Popisa stanovništva 2011.:

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili u nekome drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti te osobe koje su radile za naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za neposredno plaćanje u novcu ili naturi.

 

Definicija zaposlene osobe iz Zaposlenost i plaće:

Zaposleni su sve osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene uključujemo pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom ili roditeljskom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. U zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitome trgovačkom društvu, poduzeću, obrtu i slobodnoj profesiji.

 

Definicija osiguranika prema Statističke informacije, HZMO:

Radnici kod pravnih osoba – osobe koje u radnom odnosu obavljaju određene poslove za poslodavca-pravnu osobu i s njima, prema posebnim propisima izjednačene osobe (radnici na bolovanju, zaposleni u Hrvatskoj vojsci, detaširani radnici, osobe na profesionalnoj rehabilitaciji, nezaposleni s pravom na mirovinsko osiguranje i dr.), osobe izabrane ili imenovane na određene dužnosti u tijelima vlasti, volonteri i dr.

 

Radnici kod fizičkih osoba – osobe koje u radnom odnosu obavljaju određene poslove za poslodavca-fizičku osobu.

Obrtnici – osobe koje obavljaju jednu ili više dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za svoj račun i pri tome se mogu koristiti radom drugih osoba, a koje su upisane u obrtni registar (obrtnici i trgovci pojedinci) i članovi uprave trgovačkih društava.

Poljoprivrednici – osobe koje su na osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak i osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje. Od 1. studenoga 2010. obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Poljoprivrednici koji su već osigurani na mirovinsko osiguranje prema prijašnjim propisima, a nisu upisani u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ostaju i dalje osigurani na mirovinsko osiguranje, ali mogu na svoj zahtjev istupiti iz toga osiguranja. Ako podnesu zahtjev za istup iz toga osiguranja, mirovinsko osiguranje prestaje s posljednjim danom mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev za istup iz osiguranja. Osobe kojima je svojstvo osiguranika – poljoprivrednika priznato na temelju propisa koji su uređivali mirovinsko osiguranje poljoprivrednika od 1. siječnja 1980. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu Zavodu podnijeti zahtjev za istup iz tog osiguranja s danom s kojim su navršili 65 godina života.

Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu – osobe zaposlene u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i stranih poslodavaca ako nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na koje se odnosi međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ili ako nisu obvezno osigurane prema uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju osobe zaposlene u institucijama Europske unije, ako nisu obvezno osigurane prema propisima Europske unije. Obvezno se osiguravaju i osobe zaposlene na području Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podružnicu u Republici Hrvatskoj. Obvezno osiguranje uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od 1. Siječnja kalendarske godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje.